Preporučujemo
Uz druge brojne stručnjake i Podić već godinama upozorava da su kao posljedica klimatskih promjena, ekstremne vremenske pojave širom planete sve češće i sve jače izražene. I ponovo nije jedini koji je rekao da ćemo ovakve scenarije gledati još…
Posljednje tragične poplave u BiH su se desile kao posljedica kombinacije prirodne nepogode – izuzetno obilnih padavina koje su pale u kratkom vremenskom roku i ljudskog faktora, smatra Anes Podić, predsjednik Udruženja “Eko akcija” i aktivista.
Nismo uradili ništa
Uz druge brojne stručnjake i Podić već godinama upozorava da su kao posljedica klimatskih promjena, ekstremne vremenske pojave širom planete sve češće i sve jače izražene. I ponovo nije jedini koji je rekao da ćemo ovakve scenarije gledati još…
“Godinama se najavljuje mogućnost pojave do sada nezabilježenih kratkotrajnih padavina i na našim prostorima, koje mogu izazvati bujične poplave dramatičnih razmjera, čak i na potpuno neočekivanim mjestima. Nažalost, ništa nije urađeno kako bi se pripremili za takvo nešto. Nakon katastrofalnih poplava 2014. obnavljani su planovi odbrane od poplava i označavane rizične zone samo na vodama tzv. prve kategorije – područjima uz velike bh. rijeka. Pojavu bujičnih poplava ovolikih razmjera, dočekali smo potpuno nespremni”, navodi podić za “Slobodnu Bosnu”.
Katastrofalne poplave, odroni i klizišta najteže su pogodili sjevernu Hercegovinu i srednju Bosnu. Pronađeno je i 16 ljudskih žrtava, a određeni broj ljudi još uvijek se vodi kao nestali. Najteže su pogođene općine Jablanica i Konjic, gdje su brojna mjesta, domaćinstva i putevi potpuno izbrisani sa lica zemlje.
“Prema oskudnim podacima nadležnih bh. institucija na području Jablanice je tokom svega šest sati palo čak 323 litra po m2, na pojedinim dijelovima okolnih planina vjerovatno i više. U prevodu, dobili smo na pojedinim dijelovima slivnog područja vjerovatno i preko pola tone vode po kvadratnom metru bujičnih voda, koje su onda pogodile poplavljena mjesta”, rekao je Podić za “SB”.
Za razliku od drugih mjesta pogođenih poplava, u Donjoj Jablanici već među prvim izlascima na teren, a potvrdit će i satelitski snimci, bilo je očito iz kojeg pravca je došao odron. Iz obližnjeg kamenoloma o čijem je radu već formiran predmet u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Da je kamenolom potencijalni krivac za gotovo potpuno uništenje Donje Jablanice među prvima je upozorilo Podićevo udruženje.
“U Donjoj Jablanici, katastrofa je dodatno uvećana postojanjem potpuno nelegalnog i neuređenog kamenoloma dvjesto metara više, osam stotina metara daleko od naselja. Prema svjedočenjima stanovnika Donje Jablanice, bujica je prvo napravila branu na kamenolomu od granja, šljunka i kamenja, koja se onda provalila i onda je cijeli kamenolom bio odnešen niz padinu što je dovelo do velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici”, pojasnio nam je Podić.
A na pitanje da li se nesreća mogla izbjeći, Podić odgovara.
“Kamenolom na takvom mjestu nije smio postojati iz niza razloga, poplave nisu jedini faktor. I pored toga, kamenolom je nesmetano postojao i radio četvrt vijeka, od 2000. godine. Čak i da ga je u nekom trenutku neka vrijedna inspekcija potpuno zatvorila, nikakve su šanse da bi bio saniran, jer u BiH ne postoji sistem koji bi to i uradio”, prokomentirao je Podić za “SB”.
Podić je također naveo da iako se u Federaciji BiH velika sredstva izdvajaju za civilnu zaštitu, civilna zaštita na nivou mjesne zajednice praktično ne postoji.
“A to je bio jedini način da se smanji broj ljudskih žrtava, da postoji mehanizam ranog uzbunjivanja, što sa dostupnim tehnološkim rješenjima nije ni skupo niti teško izvodivo, da postoje mape ugroženih područja, planovi za evakuaciju, liste slabih i nemoćnih stanovnika kojima je potrebna pomoć pri evakuaciji. Na svakih stotinu maraka plate i honorara koji se ‘isplate u Federaciji BiH, pola marke se uplati za namjenski fond za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Tokom prošle godine po ovom osnovu je prikupljeno oko 45 miliona KM.
Nepravedan sistem raspodjele novca
Svaki mjesec, svaki zaposleni građanin u Bosni i Hercegovini plaća minimalno 3,10 KM za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. S obzirom na to da su uprkos tim sredstvima, ponovo građani primorani prikupljati novac kroz brojne humanitarne organizacije mnogi su se zapitali gdje su ta sredstva.
“Nakon poplava 2014. do danas, navodi Podić za “Slobodnu Bosnu”, “kroz obavezne naknade na honorare i plate u Federaciji BiH prikupljeno je, kada se uračuna i inflacija, preko pola milijarde KM za namjenski fond za zaštitu od prirodnih nepogoda.”
Duboko je nepravedan sistem raspodjele tog novca, smatra.
“Prihodi koji se prikupe od isplate plata i honorara kompanijama i fizičkim licima koji su registrovani na teritoriji neke općine uplaćuju se na račune javnih prihoda budžeta kantona. Ove prihode raspoređuje kantonalni trezor: 15 posto iznosa na račun budžeta Federacije, 25 posto iznosa na račun budžeta kantona i 60 posto iznosa na račun budžeta jedinica lokalne samouprave – općine. Bogate općine tako dobiju gomile novca, a siromašne dobiju novac koji nije dovoljan ni za najosnovnije potrebe”, prokomentirao je Podić te naveo jedan primjer:
“Godišnje sarajevska općina Centar dobije skoro 4 miliona KM, koja nije u stanju ni da potroši, tako da trenutno ima na raspolaganju skoro 16 miliona KM namjenskog novca za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, dok Jablanica godišnje dobiva svega 60.000 KM”, naveo je za “SB”.
(S. H.)
